×

Greška

Strange, but missing GJFields library for /home/modeshrv/public_html/plugins/content/autoreadmore/autoreadmore.php
The library should be installed together with the extension... Anyway, reinstall it: GJFields

 

Republika Hrvatska se danas nalazi u dubokoj gospodarskoj i društveno- socijalnoj krizi, te okružena prijetnjama i na vanjskopolitičkom planu – migratntskom krizom i eskalacijom terorističkih napada u Europi. Istovremeno, na političkoj sceni akteri svoje djelovanje temelje na klijentelizmu, ukorijenjenom nepotizmu i konceptu podobnosti, uz deficit morala i odgovornosti. Politika i političari danas se bave sami sobom i bitkom za vlast i moć.

Demografski pokazatelji ukazuju kako Hrvatskoj prijeti „bijela kuga“: stanovništvo nam stari, dijelovi države pogođeni snažnom depopulacijom, prirodni prirast ne omogućuje pirodnu obnovu populacije. Dodatni demografski pritisak predstavlja povećani intenzitet iseljavanja mladih i obrazovanih građana u inozemstvo, što je direktna posljedica zatvaranja postojećih radnih mjesta, nezaposlenosti, pada životnog standarda i povećanja stope siromaštva. Ovi dodatni pritisci snažno utječu i na pad općeg morala građana, potiču klimu bezidejnosti i beznađa i produbljuju društvenu i socijalnu krizu.

Rast deficita i javnog duga, neučinkovitost i nekoordiniranost državne i javne uprave, niska apsorpcija europskih sredstava, prevelik uvoz koji uništava domaću proizvodnju -  dodatno ograničavaju ekonomski razvoj države i ugrožavaju gospodarski i društveni razvoj. Cjelokupna slika sadašnjeg trenutka ne uklapa se u viziju kakvu Hrvatsku želimo: modernu i uređenu državnu, gospodarski stabilnu, sa niskim stupnjem nezaposlenosti, a visokim udjelom visokoobrazovanih, državu u koju je poželjno investirati, u kojoj su istraživanje, inovacije, očuvanje okoliša i prirode, te digitalna tehnologija temelj razvoja, a društvo se temelji na stabilnoj i zadovoljnoj obitelji – temelju modernog društva.

Moderna demokratska snaga-MODES svoje djelovanje temelji na principima odgovornosti, znanja i rada svojih članova i simpatizera, te kao općeprihvaćeni koncept  djelovanja u svim sferama društveno-političkog života.

Temeljne vrijednosti koje Moderna demokratrska snaga-MODES zastupa su: domoljublje i zaštita stečevina Domovinskoga rata, zaštita i promicanje hrvatskih nacionalnih interesa, zaštita doma i obitelji kao temelja hrvatskoga društva, dostojanstvo života i socijalna stabilnost, djelovanje na demokratskim načelima i zaštita ljudskih prava, opće dobro kao osnova političkoga djelovanja, promicanje znanja i kvalitete.

 

Strateški ciljevi djelovanja MODES-a su:

  • Poticanje demografskoga oporavka i općega razvoja Republike Hrvatske,
  • Ravnomjerni regionalni razvoj i daljnja decentralizacija države uz osnaživanje lokalne i regionalne samouprave u smislu delegiranih ovlasti i financijskih sredstava,
  • Smanjenje deficita uz odgovorno, štedljivo i učinkovito planiranje i izvršavanje proračuna,
  • Dugoročna stabilna porezna politika, porezno rasterećenje poduzetnika i pojednostavljenje administracije u svrhu povećanja konkurentnosti poslovanja u Hrvatskoj, poticanje proizvodnje i izvoza, poljoprivreda i turizam kao strateške gospodarske grane,
  • Osiguravanje primjerenoga i dostojnoga životnoga standarda svih građana, prava na rad i primjerenu zaradu, te promicanje socijalne osjetljivosti i solidarnosti,
  • Stabilnost mirovinskoga sustava i osiguravanje dostupnosti prava na zdravstvenu zaštitu,
  • Unaprjeđenje sustava obrazovanja i znanosti kao preduvjeta rasta i razvoja, osiguravanje jednake dostupnosti obrazovanja, poticanje promjena u sustavu obrazovanja u svrhu postizanja kvalitete, osiguravanje i poticanje cjeloživotnog obrazovanja,
  • Zaštita prirodnih bogatstava i okoliša u cjelini, promicanje politika i investicija utemeljenih na načelima održivoga razvoja,
  • Poticanje promjena u sustavu javne uprave u cilju njezine modernizacije i podizanja učinkovitosti, transparentnoga rada, unaprjeđenja kvalitete usluga za građane te racionalizacije troškova,  daljnji razvoj e-alata u radu uprave i s upravom,
  • Povećanje stupnja energetske neovisnosti i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije,
  • Osiguravati ulaganja uređenjem zemljišnih knjiga i stavljanjem u funkciju državne imovine,

 

U svom djelovanju MODES na nacionalnoj razini se osobito zalaže za slijedeće programske ciljeve:

 

DEMOGRAFSKI OPORAVAK HRVATSKE

Zabrinjavajuća demografska slika Hrvatske i ugroza obitelji kao temelja modernog društva i preduvjeta gospodarskog i društvenog rasta i razvoja nameće nužnost ozbiljnog i strateški orijentiranog pristupa u osiguravanju demografskog oporavka. Nužno je zaustaviti iseljavanje mladih i obrazovanih građana, poticati povratak iseljenih hrvatskih građana te osigurati bitne preduvjete za zasnivanje obitelji – radna mjesta, pravo na dom i primjerene uvjete za podizanje i odgoj djece.

Navedeni projekt će potaknuti rast gospodarstva na području jedinice lokalne samouprave (grad/općina) gdje se projekt realizira, a kako se porez na dohodak plaća po prebivalištvu značajno će povećati osnovni prihod jedinice lokalne samouprave. Prihod jedinice lokalne samouprave (grad/općina) bit će povećan i po osnovi prihoda za komunalnu naknadu za navedene stanove. Stanovanje i izgradnja stanova posebno čine važnu komponentu gospodarskog i socijalnog razvitka, organizacije i  uređenja prostora te životnog standarda stanovništva.

 

GOSPODARSKI RAST

Prošle godine je hrvatski BDP porastao za 1,6 %, dok je rast gospodarstva EU iznosio 2%. Premda je u 2015. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo, taj je rast bio manji u odnosu na prosječan u Europskoj uniji, te je hrvatska pozicija pogoršana u odnosu na prosjek u Uniji. Točnije, Hrvatska je pala s 59% prosjeka u 2014. Godini, na 58% tog prosjeka u prošloj godini. Kada se promatra dugoročnije, Hrvatska je pod snažnim utjecajem krize i šestogodišnjega realnog pada BDP-a sa 63% u pretkriznoj 2008. godini pala na spomenutih 58% ili za 5 postotnih bodova. Hrvatska prema tom pokazatelju zauzima tek dvadeset i šesto mjesto među svim članicama EU, odnosno manje razvijene u odnosu na prosjek su samo Rumunjska i Bugarska. Ukoliko hrvatski BDP nastavi rasti po stopi od 1,6%, te ukoliko bi Rumunjska ove godine ostvarila očekivani rast od oko 4%, već ove godine Hrvatska može postati druga

U Republici Hrvatskoj imamo:

  • Jednu od najvećih poreznih stopa u svijetu,
  • Jednu od najsporijih birokracija na svijetu,
  • Visoko smo na ljestvici korumpiranosti,
  • jedna smo od država s najviše parafiskalnih nameta u svijetu.

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Nekadašnja uspješna industrijska i proizvodnja zbog ratnih okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990. godine. Situaciju dodatno otežava loš sustav pravosuđa i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama. Tako sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja, nedovoljan izvoz, prezaduženost, nezaposlenost, pravosuđe i uprava te sveprisutna korupcija.

Treba rješavati te probleme, pomoći ljudima, otvarati nova radna mjesta, privlačiti investicije, a ne se isključivo baviti izbornim kandidatima. Predizborne kampanje su u pravilu neplodno vrijeme, a mi u Hrvatskoj stalno imamo neke izbore, iako jednostavno to sebi ne možemo priuštiti. Političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama. Ova država treba državnike.

U Republici Hrvatskoj glavne impulse ubrzavanja privredne aktivnosti inicira domaća potrošnja, a ne izvoz (pokrivenost uvoza izvozom se povećala, ali i nakon toga za 2015. godinu iznosila je 62,4 posto), što vodi u nemogućnost otplaćivanja duga. Hrvatsko gospodarstvo ne poznaje proizvodnju, investicije kao pokretače razvoja, znanost i nove trendove. Hrvatsko se gospodarstvo temelji na uvozu, trgovini, zaduživanju i rasprodaji nacionalnog bogatstva radi dodvoravanja stranim centrima moći i kupovine socijalnog mira u zemlji. Sve one političare koji ističu svoje zasluge i rezultate demantira nemilosrdna stvarnost: odljev mozgova, bježanje mladih ljudi iz Hrvatske, brodolom obitelji, siromaštvo, beznađe. Daleko smo od suvremenih ekonomskih trendova. Oni se u nas i ne naziru, a o stvaranju vlastitih, originalnih trendova gotovo nitko i ne razmišlja. Kako nema rješenja, pozornost se javnosti skreće s gospodarskih na vanjskopolitičke teme ili ideološke i svjetonazorske rasprave.

Kako u prirodi djeluju prirodni zakoni, tako i za ekonomiju vrijede ekonomske zakonitosti. Neprestano negiramo sve gospodarske zakoni, sve strategije. Gotovo svim političarima i vlastima cilj je osobna korist i probitak kasta, a kriterij uspjeha podobnost gospodarskih aktera. Realnost je hrvatskoga gospodarstva zbog toga stihijska, neefikasna aktivnost, koja rezultira gospodarskim promašajima, aferama, stečajevima, rastom sive ekonomije i alarmantnim vanjskim dugom. Posljedica je takve politike daljnje osiromašivanje stanovništva.

Zadatak je politike da stvori makroekonomski okvir za razvoj gospodarstva, a ne da gospodarstvo služi kao politička igračka vlasti. Posebnu pažnju treba posvetiti investicijama. Svakako treba napraviti reformu države koja je preskupa i to prvenstveno  jer imamo jednu od najsporijih birokracija na svijetu. Možda nam javna uprava nije prevelika, ali je zasigurno neefikasna.

Hrvatskoj su potrebni:

  • reindustrijalizacija,
  • održivi rast,
  • nova radna mjesta temeljena na znanju i inovacijama,
  • funkcionalno pravosuđe,
  • veća pozornost geostrateškom položaju Hrvatske kao novim vratima EU-a,
  • potpora novoj poljoprivrednoj proizvodnji temeljem koje bi od uvoznice Hrvatska trebala postati izvoznica hrane,
  • posvećenost energetici (posebice obnovljivim izvorima energije),
  • aktivnija uloga središnje banke u potpori gospodarskoj politici.
  • potpuna apsorpcija sredstava iz fondova EU-a.

Potrebno je poboljšati poslovnu klimu i okruženje, razvijati poduzetništvo, osobito malo i srednje, smanjiti ulogu države u gospodarstvu, dok porezni sustav i zakonska regulativa moraju biti predvidljivi. U kratkom roku možemo administrativnim potezima otkloniti barijere u nekim sektorima poput turizma i transporta, a o poboljšanju poslovne klime možemo govoriti tek nakon radikalne redukcije birokracije, smanjenja poreznih stopa i opterećenja gospodarstva i privlačenja stranih investicija. Dugoročno moramo ulagati u obrazovanje, istraživanje i razvoj.

Središnja banka treba imati monetarnu i kreditnu ulogu, a ne samo da se bavi stabilnošću cijena i fiksiranim tečajem.

Hrvatskoj je potrebna jaka državna izvozno-uvozna banka. To se može postići spajanjem  Hrvatske poštanske banke s HBOR-om i napraviti jaki konzorcij koji bi, ne poklanjao kredite, nego koji bi prije svega kreditirao izvoznike i domaću proizvodnju. To većina ovdašnjih banaka ne radi, pozivajući se na to da hrvatski izvoznici nisu konkurentni, da hrvatski mali poduzetnici nisu inovativni. Zato Hrvatska mora imati svoj jaki financijski kompleks.

Osim u bankarskom sektoru, mjere te vrste bi trebalo provesti i u naftnoj industriji, jer tu se ne radi samo o zapuštanju dviju rafinerija, nego o bušotinama i nalazištima koja su pod kontrolom INA-e i koja ne bi smjela otklizati u većinsko mađarsko vlasništvo. Država mora preuzeti upravljačka prava u INA-i, jer sadašnji vlasnici ne ispunjavaju ugovorne obaveze.

U Hrvatskoj ima još puno spornih privatizacija. Kriminal iz privatizacije ne zastarijeva i mnogo toga bi se sada moglo vratiti na početne pozicije, u državno vlasništvo

Ključna je i financijska konsolidacija, moramo naći način da smanjimo rashode, a da se ne ugrozi socijalno najugroženiji dio stanovništva.

Nedostatni i nedovoljno stručni administrativni kapaciteti sprječavaju potpunu apsorpciju sredstava iz fondova EU-a – i to je potrebno promijeniti.

Treba učiniti sve da Hrvatska bude zemlja dinamičke gospodarske aktivnosti što će povećati broj zaposlenih, postane zemlja u kojoj je funkcionalno pravosuđe, društvo bez korupcije i klijentizma, te država efikasne administracije. Hrvatska uz to svakako treba ostati zemlja ekološki očuvanih prirodnih resursa – što je naša najveća komparativna prednost.

 

Poljoprivreda – strateška gospodarska grana

Poljoprivreda je gospodarska grana s najvećim potencijalom rasta i ujedno osigurava prehrambenu neovisnost Hrvatske, s obzirom na količinu hrane koja se uvozi u Hrvatsku te uz usmjeravanje proizvodnje na eko i etno principu uvelike doprinosi i razvoju turizma.

Hrvatska poljoprovreda se nužno mora usmjeriti na:

-Poticanje proizvodnje poljoprivrednih prerađevina

Republika Hrvatska   ima sve potencijale proizvodnje poljoprivredne sirovine za proizvodnju raznih prerađevina baziranih na voću, povrću, mesu, mlijeku, te aromatičnom-začinskom-ljekovitom bilju. Kroz te prerađevine daje se dodana vrijednost poljoprivrednoj proizvodnji te se dodatno potenciraju tradicijski proizvodi koji se već prepoznati na tržištu.

-Povećanje poljoprivredne proizvodnje u zaštićenim prostorima

Poljoprivredna proizvodnja u zaštićenim prostorima iznimno je važan segment poljoprivredne industrije razvijenih zemalja. Kako raste potreba stanovništva za svježim namirnicama tijekom cijele godine, raste i značaj poljoprivredne proizvodnje u zaštićenim prostorima. Danas je nezamislivo imati ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju bez proizvodnje u zaštićenim prostorima,  uz osigurane preduvjete s obzirom na klimatske uvjete i prirodne resurse voda u Hrvatskoj.

-Povećanje ponude u segmentu agro/seoskog turizma

Važnost ruralnog turizma, agro/seoskog turizma kao izvedenica istog, ogleda se u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicijskih proizvoda, prezentacije tradicije, tradicijske gastronomije i turističke usluge kroz korištenje već postojećih resursa u ruralnom području. Razvoj ovog oblika turizma bazira se na održivom razvoju kroz revitalizaciju već postojećih resursa kojoj se daje nova namjena kroz turizam.

-Poticanje zadružnog povezivanja u poljoprivredi

Zadruge su poželjan oblik udruživanja jer se putem zadruga stvaraju preduvjeti za gospodarski razvoj poljoprivrednog područja. Udruživanje poljoprivrednika jedan je od načina kojim se može očuvati poljoprivredna proizvodnja jednog područja jer je isto zbog usitnjenih i malih poljoprivrednih površina po poljoprivredniku te manjih količina proizvedenih poljoprivrednih proizvoda pojedinačno nekonkurentno na tržištu.

-Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Ekološka poljoprivredna proizvodnja omogućuje održivo gospodarenje prirodnim resursima (plodnost tla, flora i fauna, voda i atmosfera) smanjenjem pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede. Potražnja za ekološki proizvedenim poljoprivrednim proizvodima je u povećanju te će sve više rasti u nadolazećim godinama. Republika Hrvatska ima sve pogodnosti za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, te većim uključivanjem poljoprivrednicima u istu otvara nova tržišta za plasman njihovih proizvoda.

- Poticanje razvoja akvakulture

Akvakultura je najbrže rastuća prehrambena grana u svijetu te se ukupni uzgoj vodenih organizama u svijetu gotovo izjednačio s komercijalnim ribolovom. Prema preporukama Europske komisije veliki napori trebaju biti usmjereni prema daljnjem razvoju održive akvakulture, koja uz intenzivnost treba smanjiti negativan učinak na okoliš i uspostaviti sinergiju s ostalim aktivnostima u obalnom prostoru. Hrvatski prirodni potencijali za razvoj su veliki, a s obzirom na povećanu potražnju na domaćem i EU tržištu plasman proizvoda je zajamčen. Stoga, razvoj akvakulture, posebice marikulture, mora biti jedna je od strateških odrednica RH.

-Korištenje prirodnih resursa u svrhu navodnjavanja poljoprivrednih površina

-Komasacija poljoprivrednog zemljišta i rješavanko imovinsko pravnih odnosa

-Modernizacija poljoprivrednih sustava proizvodnje

--Zaštita izvornosti i geografskog podrijetla domaćih autohtonih proizvoda

Učinkovitije korištenje eurospkih sredstava posebno sredstava za ruralni razvoj za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima.

 

 

OBRAZOVANJE I ZNANOST

 

Znanost i visoko školstvo u Republici Hrvatskoj pokazuju se prilično nehomogenima. Postoje, naime, vrlo kvalitetni i uspješni pojedinci i u području znanstvenih istraživanja i doprinosa, kao i u području visokoga školstva. No, iz brojnih parametara pokazuju se i loše strane (institucionalnog) sustava koje je nužno ispraviti, odnosno značajno poboljšati.

Općenito se može reći da je potrebno unaprijediti sustav obrazovanja i znanosti kako bi se što bolje „kultivirao duh“, odnosno podigla racionalna i humana svijest do prijelomne razine znanja i kompetencija nužnih ne samo kao preduvjet svakoga rasta i razvoja u operativnom smislu, nego i za razvoj svijesti i stava marljivosti i odgovornosti u društvu, kako bi se stvorilo duhovno ozračje plodno za svako ozbiljno poboljšanje društva na svim razinama.

Stoga je potrebno hrvatsko visoko školstvo i znanost prilagoditi potrebama društva, odnosno kulturološkoj, društvenoj, gospodarskoj i demografskoj „karti“ države.

Nužna je jača povezanost studija s društvom također kroz vid odrađivanja puno više prakse već za vrijeme studija (problematičnom nam se čini i sadašnja praksa da diplomanti nakon završetka studija još nisu prihvaćeni u mnogim stručnim poslovima na tržištu rada pa im se nameću obveze trenutnog doškolovavanja i polaganja raznih stručnih ispita i praksa, a što bi se zapravo trebalo odraditi – barem u ponudi – već na studiju), kao i kroz usklađivanje studija s potrebama društva (prema sadašnjim i budućim projekcijama).

Zalagat ćemo se za snažno ulaganje u znanstvene, istraživačke i inovacijske centre koji moraju biti pokretači općedruštvenoga razvoja.

Zalažemo se za omogućavanje jednake dostupnosti obrazovanja, poticanje promjena u sustavu obrazovanja u svrhu postizanja kvalitete, osiguravanje i poticanje cjeloživotnoga obrazovanja, u smislu fleksibilnosti te ovisno o vlastitim potrebama i potrebama društva.

Preispitat ćemo dobre i loše strane tzv. „bolonjske reforme“ te raditi na ispravljanju nedostataka sukladno mogućnostima i potrebama društva.

Povećati izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje kako bi se približili europskom prosjeku, koji je višestruko veći nego što je to sada u RH, a što je uvjet svakoga razvoja, jer bi obrazovanje, odnosno brojne stručne i znanstvene kompetencije postale dostupnije široj populaciji, a omogućio bi se i ostanak vrhunskih stručnjaka u RH, što bi u konačnici značajno doprinijelo općem razvoju i (također gospodarskom) rastu društva.

Omogućiti besplatno školovanje za učenike i studente koji redovito izvršavaju obveze i koji su „uspješni“, a ovu „uspješnost“ standardizirati prema određenom minimalnom prosjeku ocjena koji može varirati od fakulteta do fakulteta.

Potrebno je poticati autonomiju, ali i odgovornost, znanstvenih institucija. S obzirom kako su znanost i inovacije preduvjet i temelj razvoja i rasta društva želimo osnovati državni fond za znanost i istraživanja koji će financirati razne znanstvene projekte prema transparentnim kriterijima.

 

 

 

RAVNOMJERNI REGIONALNI RAZVOJ

 

Hrvatska nužno mora uložiti dodatni napor u ravnomjerni regionalni razvoj. Brdsko-planinska područja, pogranična područja, ratom pogođena područja i otoci u demografskom i gospodarskom smislu su izuzetno nazadovala i potrebno je strateškim pristupom revitalizirati navedena područja koja su ujedno slabo iskorišteni nacionalni resurs. Obvezno donošenje Strategije regionalnog razvoja RH i nacionalnih programa po područjima nužan su preduvjet za donošenje kvalitetnih zakonskih i podazakonskih rješenja kojim će se ciljano provoditi mjere oporavka u tim područjima.

 

Otoci – hrvatsko nacionalno blago

Važan hrvatski resurs čine hrvatski otoci. Hrvatska ima ukupno 1244 otoka, od kojih naseljenih 47. Otočani čine ukupno  oko 3% stanovništva RH, a njihova površina udio od nešto manje od 6% ukupne površine RH. Hrvatska, nakon Grčke, ima najbrojniju otočnu skupinu u Sredozemlju. Zbog svoje brojnosti, ljepote, izvornosti i geografskog položaja držimo ih hrvatskim nacionalnim blagom. Kao neprocjenjiva kulturna i prirodna baština otoci su ogroman, danas uglavnom neiskorišten, turistički potencijal naše zemlje. Bjelodano je kako sunce, čisto more i lijepi krajolik ne mogu prodavati same sebe i kako je nužno uspostavljanje čvrste nacionalne politike prema otocima koja će osigurati samoodrživost otoka i primjeren život tijekom cijele godine.

Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske određeno je kako otoci imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Međutim, današnja slika hrvatskih otoka nam govori kako je ovaj navod u Ustavu samo formalan. Osim stvarnosti koju otoci dijele s kopnenim dijelom Hrvatske, dodatna nepremostiva okolnost jest činjenica kako su otoci fizički odvojeni od kopna, što za posljedicu ima nizak indeks atraktivnosti za ulaganja i otežane uvjete života i rada.

Možemo identificirati glavne otočne probleme:

  • demografski pad (iseljavanje, natalitet),
  • porast udjela starijeg stanovništva,
  • nedostatna infrastruktura, zagađenje okoliša (pitka voda, sustavi odvodnje),
  • naglašeno umiruće gospodarstvo,
  • nezadovoljavajuća prometna povezanost s kopnom,
  • gašenje sustava zdravstva i školstva na otocima.

Sustavna, ciljana i učinkovita državna politika prema otocima mora omogućiti:

  • održivi otočni razvitak tijekom svih 12 mjeseci u godini,
  • potaknuti okretanje demografskih trendova u pozitivni smjer: zaustaviti iseljavanje, povećati prirodni prirast stanovništva i udio radno aktivnog stanovništva,
  • potencirati hrvatske otoke kao izvozni nacionalni turistički brend,
  • omogućiti preduvjete za zapošljavanje i samozapošljavanje otočnog stanovništva razrađujući dugoročnu strategiju ulaganja u otoke, subvencije malog i srednjeg poduzetništva kao okosnice gospodarskog oporavka općenito,
  • učinkovitu sinergiju državne i lokalne vlasti,
  • hitno rješavanje vodovodizacije otoka i izgradnju sustava odvodnje.

 

Promjene bi bilo potrebno provesti u dva smjera:

  1. novi temeljni zakonodavno-pravni okvir:
  • osigurati učinkovitost provedbe, nadzor nad provedbom te vertikalnu i horizontalnu operativnost u provedbi,
  • osigurati aktivno sudjelovanje predstavnika otočana u donošenju okvira po načelu „odozdo prema gore“,
  • izvršiti podjelu otoka u skupine prema razvijenosti (sada dvije skupine)- u najmanje tri, sukladno današnjem stanju i predvidjeti reviziju podjele nakon određenog razdoblja sukladno učincima (novi Zakon o otocima, prilagođen po pitanju indeksacije Zakonu o regionalnom razvoju),
  • izuzeti otoke iz propisa o indeksaciji radi lakšeg povlačenja sredstava iz EU fondova
  • prema određenom stupnju razvijenosti razraditi kategorije subvencija za stanovništvo i pravne osobe–  krediti za stambeni prostor, za samozapošljavanje, za novorođeno dijete, u poljoprivredi i stočarstvu, malom i srednjem poduzetništvu, dodaci na plaće za zdravstveni i prosvjetni kadar, stipendije za otočku mladež i drugo,
  • definirati otoke kao turistički brend i time odrediti primjenu stope PDV-a kao turizmu (13%),
  • subvencije za vodu na otocima na kojima se voda doprema brodom vodonoscem ili cisternom proširiti i na gospodarske subjekte koji djeluju na otocima,
  • omogućiti međuotočku prometnu povezanost i primjerenu povezanost s kopnom koja omogućuje rad na kopnu i život na otoku, dnevno obavljanje aktivnosti za pravne osobe, dostupniju specijalističku zdravstvenu zaštitu i drugo,
  • socijalne i zdravstvene standarde i kvote prilagoditi otočnoj stvarnosti, prije svega primarnu zdravstvenu zaštitu za građane i sustav skrbi za starije stanovništvo,
  • pojednostavniti postupak dobivanja dozvola za mali ribolov i povećanje kvota dozvola kroz alternativni model postojećem,
  • stavljanje nekretnina (i objekata i zemljišta) u vlasništvu RH u funkciju, omogućiti dugoročnu koncesiju i nisku cijenu u prvim godinama poslovanja,
  • osnovati Upravu za otoke unutar nadležnog ministasrtva, u odnosu na današnji Sektor za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova europske unije.
  1. Konkretni ciljani gospodarski programi u svrhu revitalizacije i održivog razvitka hrvatskih otoka

S obzirom kako je gospodarski razvitak preduvjet razvitka svih ostalih djelatnosti, te garancija opstanka i razvoja života na otoku, potrebno je donijeti ciljane gospodarske programe na državnoj razini u svrhu poticanja razvoja turizma, malog i srednjeg poduzetništva, ribarstva, poljoprivrede i stočarstva. Primjer dobrog programa kojeg treba nastaviti i osnažiti je projekt Hrvatskog otočnog proizvoda (HOP), a na sličnoj platformi osmisliti programe i osigurati proračunska sredstva za poljoprivredu, stočarstvo, ribarstvo, malo i srednje poduzetništvo i turizam.